O Humu na Sutli

Staklarska dobrodošlica na sjevorazapadnim vratima Hrvatske

 Općina Hum na Sutli po svom je zemljopisnom položaju većim dijelom okrenuta prema Sloveniji i Srednjoj Europi. Na svom teritoriju ima četiri granična prijelaza (međunarodni u Lupinjaku, međudržavni u Humu na Sutli, te dva malogranična, u Malom Taboru i Klenovcu Humskom). Njemački putopisac Georg von Martens opisao je u svom djelu Reise nach Venedig (Put u Veneciju), objavljenom 1824. u Ulmu, nezaboravnu dobrodošlicu koju je doživio u plemićkom dvorcu Vučja Gorica (kod današnjeg malograničnog prijelaza Mali Tabor-Rajnkovec), kad ga je ljubazni domaćin Josip Krizmanić ispratio sve do mosta na Sutli gdje su popili "još nekoliko boca za dobrobit plemenitih Hrvata" (noch ein paar Flaschen auf das Wohl der edlen Horwathen geleert vurden).

Hrvatski književnik August Šenoa obavezno bi se na svojim putovanjima u susjednu Štajersku sedamdesetih godina 19. stoljeća zaustavljao na vidikovcima Huma na Sutli, diveći se predivnim sjeverozapadnim «vratima Hrvatske».

Grof Hinko Kawanagh početkom 20. stoljeća okupljao je u svom dvorcu Mali Tabor najuglednije ljude od Zagreba do Beča i svi su bili oduševljeni njegovim gostoprimstvom, ljepotom humskih krajolika i nezaboravnim razgovorima o europskim gospodarskim i kulturnim zbivanjima.

 Polazeći od tih činjenica - zemljopisnog položaja, graničnih prijelaza i časne prošlosti – stanovnici općine Hum na Sutli nastojat ćemo svim dobronamjernim putnicima koji u Hrvatsku ulaze na njena «sjeverozapadna vrata» poželjeti srdačnu dobrodošlicu po uzoru na svoje časne pretke.

 Svakom posjetitelju naše općine pažnju će ponajprije privući velebna tvornica stakla Vetropack Straža. Od 1860. godine, kad je u ovom šumovitom kraju izgrađena prva šumska staklana, pokoljenja humskih staklara pohranjuju u staklenke različitih boja, veličina i oblika radost življenja i svoja nadanja.

 

Smještaj i prirodne karakteristike

 Općina Hum na Sutli prostire se na površini od 36,83 km2 u najzapadnijem dijelu Krapinsko-zagorske županije. Sa sjeverne i zapadne strane, uz rijeku Sutlu i Sutlansko jezero, graniči u dužini od 27 km s Republikom Slovenijom (općinama Rogatec, Rogaška Slatina i Podčetrtek), a s južne i jugoistočne strane s općinama Zagorska Sela, Desinić, Pregrada i Đurmanec.

 Unutrašnji prostor općine tvore brežuljkasti i niskobrdoviti tereni s istaknutim vrhovima, proplancima i potočnim dolinama. Visinske razlike dolina i brežuljaka kreću se od 218 do 485 m nadmorske visine.

 Na području općine prevladava kontinentalna klima. Razlika u temperaturi između dolina i vrhova brežuljaka doseže do 15°C. Od vjetrova prevladavaju jugoistočni, istočno-sjeveroistočni i sjevero-sjeverozapadni. Najtopliji mjesec u godini je srpanj (20°C), a slijede kolovoz (19°C) i lipanj (18°C), dok je najhladniji siječanj (-20°C).

 

Stanovništvo i domaćinstva

Općina Hum na Sutli obuhvaća pored istoimenog središnjeg i najvećeg sela još sedamnaest okolnih sela: Klenovec Humski, Strmec Humski, Lupinjak, Rusnica, Orešje Humsko, Vrbišnica, Druškovec Humski, Druškovec Gora, Brezno gora, Donje Brezno, Gornje Brezno, Zalug, Poredje, Grletinec, Prišlin i Mali Tabor.

U svih osamnaest sela živi 5.060 stanovnika i to: Brezno Gora 75, Donje Brezno 104, Druškovec Gora 86, Druškovec Humski 395, Gornje Brezno 289, Grletinec 204, Hum na Sutli 1096, Klenovec Humski 389, Lastine 151, Lupinjak 366, Mali Tabor 348, Orešje Humsko 184, Poredje 220, Prišlin 430, Rusnica 191, Strmec Humski 183, Vrbišnica 240, Zalug 109 (popis stanovništva 2011.).

Broj domaćinstava iznosi 1764 te je unatoč neznatnom padu stanovnika broj domaćinstava ostao isti kao i 2001.godine. Pad je zabilježen u Druškovec Gori (-4), Druškovcu Humskom (-12), Gornjem Breznu (-6), Grletincu (-3), Humu na Sutli (-16), Lastinama (-2), Lupinjaku (-13) i Orešju Humskom (-1), dok je porast domaćinstava zabilježen u Donjem Breznu(+6), Malom Taboru (+22), Poredju (+2), Prišlinu (+19), Rusnici (+5), Strmcu Humskom (+4), Vrbišnici (+4) i Zalugu (+7).

Iz podataka je vidljivo da do gušćeg naseljavanja dolazi u samom Humu na Sutli kao središtu općine, te u Lupinjaku gdje se zbog državne ceste i međunarodnog graničnog prijelaza Lupinjak-Dobovec može s pravom očekivati još gušće naseljavanje i izgradnja poslovnih objekata.

Čitavim područjem općine razvijena je cestovna mreža (15 km asfaltiranih državnih cesta, 18 km asfaltiranih županijskih cesta, 59,5 km asfaltiranih općinskih i 61,5 km neasfaltiranih općinskih cesta, ili sveukupno 154 km cestovne mreže, od toga 92,5 km asfaltirane i 61,5 km neasfaltirane), plinska mreža (1094 domaćinstava priključeno na općinski plinovod), javna vodovodna mreža (1245 domaćinstava priključeno na općinsku mrežu). Radi se na poboljšanju opskrbe pitkom vodom te na izgradnji sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kako bi bogata prirodna baština (Sutlansko jezero, ribnjaci Špiljakova jezera i Drajža, te prekrasni vidikovci Žolekov breg, Štruklečev breg, Svekli raj) zajedno sa spomenicima kulture postali što privlačniji.

Područje općine pokrivaju dvije katoličke župe (Taborsko i Prišlin), osnovna osmogodišnja škola Viktor Kovačić s pet područnih četverogodišnjih odjeljenja (Druškovec, Gornje Brezno, Lupinjak, Prišlin i Taborsko), tri groblja (Taborsko, Lastine i Prišlin) te uređen deponij komunalnog otpada (s južne strane tvornice stakla).

Izvor: Općina Hum na Sutli